Z.Edukacija u Medijima :: Novine, bilteni, internet
Iz radio emisije - Radio Beograd 1 :: 2. april 2009 :: povodom svetskog dana osoba sa autizmom
(zvučni zapis :: mp3 fajl - 5MB)
U vremenu ove ekonomske i politicke krize, uocavam da narod, roditelji i medija bivaju sve vise okrenuti misticizmu i sarlatanstvu.
|
Sramota je da i zurnalistika ne pise o autizmu sa naucne tacke gledista. Tako na primer o autizmu se pise kao da je to bolest koja se leci alternativnom medicinom, neproverenim dijetama zbog takozvanog problema sa aminokiselinama i sl. Ja prof. Zorica Erdeljan s" punom moralnom i profesionalnom odgovornoscu nakon vise od decenije bavljenja autizmom u Svedskoj, i permanentnom edukacijom o autizmu tvrdim da je strukturna pedagogija, individualni plan prema razvojnom nivou deteta uz pomoc pedagoskih pomocnih sredstava i uz saradnju skole roditelja, psihologa i porodice jedini nacin da deca i odrasli sa autizmom dostignu svoj maksimalni razvoj i samostalnost, u zavisnosti od mogucnosti njihove individue. Ovim putem molim roditelje da ne veruju u cudotvorna resenja da ce njihovo dete nekom psihoterapijom,dijetom ili bioenergijom biti "izleceno" od autizma. Ne trosite novac na putovanja za Rusiju, ne saljite anlize kose u Norvesku, ne trazite metale i ostale navodne uzrocnike za autizam vaseg deteta. |
![]() |
|
Nauka danas zna da su uzroci bioloski i genetski uslovljeni. Budite oprezni kada vam lekari prepisuju lekove,kao neuroleptike, sedative i antiepileptike. Kontraindikacije mogu imati katastrofalne posledice za razvoj vase dece i omladine. Najbolje je da se informisete npr. kod Republickog udruzenja za autizam, ili Beogradskog udruzenja ili Pancevackog udruzenja za autizam. Ja sam godinama edukovala nastavni kadar i roditelje o autizmu. U rubrici aktuelno ovog sajta mozete doci do jedne alternative zasnovane na nauci i iskustvu u Skandinaviji. Saznajte o autizmu npr. kroz kurs za edukaciju roditelja. Moji saradnici i ja stojimo iza toga da cete bolje upoznati svoje dete i saznati kako da stimulisete detetov razvoj i komunikaciju. Uz pozdrav i postovanje |
|
Drugačiji među vršnjacima :: www.velikimali.org - PDF dokument
Bilten - Autizam :: www.nadobromputu.com - PDF dokument (alternativni link)
Sa seminara "Istine i predrasude o autizmu"
Najveci problem pausalne ocene i procene
"Porodice koje imaju decu sa autizmom mogu da funkcionisu samo ako su dobro organizovane, gde bas sve biva prilagodjeno hendikepu deteta. Autizam je takva funkcionalna smetnja koja trazi od roditelja celodnevnu brigu i angazovanje. Medjutim, hendikepirana deca nisu samo briga porodice vec i citavog drustva, koje treba da preuzme odgovornost da bi se ova deca osecala dobro, da dobiju skolu koja odgovara njihovim potrebama, mogucnost za svoje slobodne aktivnosti i igru, kao sto imaju zdrava deca", kaze Zorica Erdeljan, pedagog vannastavnih aktivnosti i asistent u radu sa osobama sa autizmom u Geteborgu. Ona je bila predavac na seminaru "Istine i predrasude o autizmu", koji je, u organizaciji republickog Udruzenja za pomoc osobama sa autizmom", odrzan u subotu, u opstini Palilula.
Informacije o autizmu u Svedskoj su poznate sirokim drustvenim grupama, sistem institucionalne zastite veoma dobro razvijen i zakonski preciziran. Sa decom se radi individualno, a drustvo u kontinuitetu brine o ovim osobama, od predskolskog uzrasta i skole do ukljucivanja u proces rad prema uzrastu i sposobnostima. Postoje brojne organizovane sluzbe, poput asistencije u kuci ili u redovnoj nastavi, kako bi dete sa funkcionalnom smetnjom dobilo adekvatnu pomoc. Pravo na rad njima nije oduzeto, vec je organizovano - neki se zaposljavaju u zasticenim radionicama, drugi se, uz pomoc asistenata, ukljucuju u redovan proces rada na poljoprivrednim gazdinstvima, u izradi delova u industriji i slicno.
U Svedskoj postoji niz zakonskih resenja koja pomazu ne samo vaspitacima i uciteljima, vec omogucuju osobama sa autizmom da zive samostalno i da ucestvuju u drustvenom zivotu. To su, izmedju ostalog, Zakon o nadoknadi troskova za licnog asistenta, Zakon o novcanom dodatku za troskove stanovanja osobama koje su zbog hendikepa u prevremenoj penziji, Zakon o novcanom dodatku da bi se stambeni prostor prilagodio osobama sa funkcionalnim smetnjama i time dala mogucnost za samostalan zivot u vlastitom stanu. Postoji i pravo na naknadu za automobil osobi sa hendikepom ili roditeljima te dece. Takodje se daje nadoknada za sticanje vozacke dozvole i da se vozilo prilagodi konkretnom hendikepu.
www.danas.co.yu - HRONIKA ponedeljak, 3. februar 2003
Predstavljen nov metod rada s autističnom decom
Sami treba da donose odluke
Predavanje o funkcionalnoj komunikaciji pomoću sličica, to jest PEKS metodi (The Picture Exchange Comunication System), održala je Zorica Erdeljan 13. maja u velikoj sali SO Pančevo. Ova metoda se već petnaestak godina u svetu uspešno koristi u radu s osobama s autizmom. Na prezentaciju su bili pozvani stručnjaci i roditelji iz čitave Srbije.
Ona je objasnila pojam komunikacije, način komuniciranja s autističnim osobama i navela devet bitnih odlika komunikativnih sposobnosti. Predstavila je PEKS metodu kao alternativu verbalnoj komunikaciji.
– Primarni cilj jeste funkcionalna komunikacija, koja se ne podrazumeva za autistični spektar sam po sebi, a sekundarni cilj je govor. Predstavila sam svoja iskustva iz Švedske u realizaciji učenja, kao i komunikaciju za decu i odrasle. Ova metoda nije vezana za starosnu dob, a može se vežbati i kod kuće – istakla je Zorica Erdeljan.
Prema PEKS programu, postoji sedam faza, a cilj je treća – funkcionalna. Od četvrte faze počinje vežbanje građenja rečenice i verbalni trening. Prvu fazu trebalo bi da deca savladaju za dva dana, pod uslovom da se s njima vežba više puta u toku dana, i kod kuće i u školi. Druga faza podrazumeva period u toku naredne dve nedelje, a onda se ulazi u treću fazu, koja se dopunjuje novim pojmovima, odnosno novim sličicama. U toku prve dve etape potrebne su dve osobe za trening, a u trećoj samo komunikacijski partner. PEKS metoda nije zahtevna i ne podrazumeva finansijski trošak. Zorica Erdeljan predlaže da se u radu koriste digitalne, crtane i fotografisane sličice, pa i pozajmljene iz određenih programa. One moraju biti adekvatne apstraktnom razvojnom nivou deteta ili odrasle osobe koja ih tumači. Naravno, tekst se ne isključuje, već je sastavni deo sličice, pojma ili aktivnosti.
Zorica Erdeljan je prikazala video-zapise nastale u radu s autističnom decom i demonstrirala PEKS metodu. Podsetila je da su fizičke i muzičke aktivnosti deo nastave dece i slobodnih aktivnosti odraslih, te je veoma bitno da se s njima počne u najranijem dobu. Nastavni kadar i roditelji mogu ponuditi alternativu za dobar životni kvalitet, što PEKS i pruža. Ovom metodom osobama s autizmom nude se reči za komunikaciju, koje mogu biti i bez verbalnog jezika. Time im se pruža i mogućnost da budu subjekti u donošenju izbora i odluka.
Ovo predavanje i savetovanje deo je programske aktivnosti pančevačkog Udruženja za pomoć osobama s autizmom, koje su podržali Ministarstvo za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku Republike Srbije i SO Pančevo.
J. Svirac
Izvorni tekst: Pancevac Online - www.pancevac.eu 18.05.2006
Citala sam jednu knjigu "Autizam i Asperger sindrom" autor Zorica Erdeljan.
Kad sam otvorila prvu stranu stojali su stihovi,koje bi htela podeliti sa vama!!!!!
O autizmu
Samo je jos ljubav
Jednako tajanstvena i carobna
Nepotrebno je pitati se
Zasto bas ON,zasto bas ONA
Odgovor se ne moze naci
Vazno je da su se dva sveta
Dva postojanja srela
A kad vec tu smo
Jedno kraj drugog opijeni i zbunjeni
Bez reci,bez prohteva i bez proslosti
Valja nam naci put
Da zajedno stignemo do sunca
Zorica Erdeljan
Napisala Jelica 013, objavljeno 28.06.2007 - Izvor: www.forum.hr
Odbačeni od društva
Porodice kriju autističnu decu - 21.11.2005
Oboleli od autizma u Beogradu i Srbiji nemaju podršku društva, njihov problem često se ne prepoznaje i tretira se pogrešno. Broj onih koji dobiju šansu da se obrazuju i dalje je minimalan. Nedostaje vera u njih da mogu nešto da urade sa svojim životom i ne misli se na njihovo uključivanje u normalne društvene tokove, zaključak je dvodnevnog seminara posvećenog osobama sa autizmom, koji je 18. i 19. novembra održan u DZ 'Vračar'.
Milan Marković, predsednik Upravnog odbora Beogradskog udruženja za pomoć osobama sa autizmom, ističe da ne postoji tačan podatak o broju osoba sa autizmom. U evidenciji njegovog udruženja nalazi se manje od 1.000 ljudi. Njega posebno brine to što mnoge od tih osoba žive kraće nego što bi trebalo, jer život provode u lošim uslovima.
- Ima ih natprosečno inteligentnih, kao i onih sa veoma ograničenim sposobnostima. Postavlja se pitanje da li su te sposobnosti stvarno niske, ili im nikada nije pružena prilika da se razviju. Mnoge porodice trpe i propadaju jer im društvo nije pomoglo da se na pravi način nose sa autizmom. Veoma malo je specijalizovanih ustanova koje se njima bave. Tu spada Osnovna škola 'Dušan Dugalić' sa četiri odeljenja i OŠ 'Antun Skala' sa dva. Ipak, sve je to premalo za potrebe ovih ljudi - rekao je Marković.
Zorica Erdeljan-Matić, koja se godinama ovom problematikom bavi u Švedskoj, kaže za 'Blic' da su neka iskustva skandinavskih zemalja primenjiva i u našim uslovima.
- Na prvom mestu ovde nedostaje poštovanje prema takvim osobama. Veoma bitno je da se programi namenjeni njima baziraju na sposobnostima a ne na nedostacima, što je čest slučaj. Neophodno je da društvo donese sistemska rešenja, kao što su pravo na predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje i pravo na posao, penziju i samostalno stanovanje. Veoma važno je osamostaljivanje od roditelja po uzoru na Švedsku, gde u grupnim stanovima živi od pet do sedam osoba sa autizmom. Ništa od toga ne postoji u Srbiji - istakla je Matićeva.
Prema njenim rečima, zakon u Švedskoj reguliše nadoknadu troškova za ličnog asistenta, penziju, socijalno osiguranje, novčani dodatak za troškove stanovanja, kao i pravo za nadoknadu za automobil i taksi i još brojna druga prava.
U Srbiji ne postoji zajednički smeštaj za osobe sa autizmom, ali je gotov projekat za zaštitnu radionicu i zajedničko stanovanje. Jedino se ne zna kada će taj projekat zaživeti u praksi.
Izvor: Blic \ Ivan Mišković
