Metode i naš način rada (Z.Edukativno Savetovalište)

„Z.Edukativno savetovalište za autizam i asperger sindrom“ se zalaže za primenu TEACCH principa u radu sa decom i odraslima koji imaju autizam.

Princip generalizacije na detetove potrebe, kao i potrebe detetovih roditelja (a ne potrebe različitih profesionalnih grupa, poput profesora, psihologa, itd..)

Osnova za rad je poći od svih aspekata detetovog života.

„Z.Edukativno savetovalište“ se zalaže za princip procene detetovih teškoća i mogućnosti. Otvorena diskusija sa roditeljima o rezultatima procene nije samo u interesu deteta već poboljšava saradnju između roditelja i eksperata. Dakle, „Z.Edukativno savetovalište“ se zalaže za princip PROCENE I KONTINUITETA u habilitaciji.

„Z.Edukativno savetovalište“ se zalaže za princip razvojne perspektive, jer se dete sa autizmom (poput svih drugih ličnosti) razvija, raste i menja sa vremenom, te se mora imati u vidu da je detetova sposobnost da razume i rezonuje u zavisnosti od njegovog razvojnog nivoa.

„Z.Edukativno savetovalište“ se zalaže za princip uzajamne tesne saradnje između prijatelja i personala, eksperata. Personal koji radi sa osobama sa autizmom mora u svakom strenutku da koristi resurs i potencijal detetovih roditelja.

„Z.Edukativno savetovalište“ se zalaže za TEACCH princip prilagođavanja prema detetu, i to pre svega unutar tri glavna područja:

  • Porodice
  • škole i socijalnog obrazovanja
  • Društva

„Z.Edukativno savetovalište“ se zalaže za razumevanje i podršku koje društvo mora da pruži osobama sa autizmom, autističnim smetnjama ili osobama sa teškoćama iz spektra autizma.

„Z.Edukativno savetovalište“ se zalaže da kada je dijagnoza postavljena, roditelji treba da dobiju mogućnost da kroz edukaciju o autizmu dobiju znanje o autizmu i o pedagoškim modelima za rani trening. Roditelji moraju biti upoznati sa činjenicom da deca i odrasli sa autizmom mogu na različite načine da komuniciraju iako npr. ne postoji govorni jezik.

a

Slika 1. Izražavanje osećanja

„Z.Edukativno savetovalište“ kao polaznu tačku u radu ima tezu da osobe sa autizmom imaju, uprkos svojoj funkcionalnoj smetnji, mogućnosti za razvoj kao i sve druge ličnosti.

„Z.Edukativno savetovalište“ smatra da autizam nije prepreka za dobar životni kvalitet!

 „Z.Edukativno savetovalište“ daje mogućnost roditeljima da razumeju svoje dete kroz edukaciju roditelja u malim grupama (oba roditelja, ili bar 2 člana iz detetove porodice).

 „Z.Edukativno savetovalište“ radi:

  1. Individualnu procenu sposobnosti deteta
  2. Neformalnu procenu  sposobnosti deteta
  3. Formalnu, poput PEP-R (Psiho-Edukativni Profil Deteta)

„Z.Edukativno savetovalište“ pomaže roditeljima da dete koje ima autizam, a nema govorni jezik, dobije drugi način komuniciranja, npr. pomoću sličica) PECS, i da na taj način bude i samo shvaćeno od strane svoje okoline.

PECS (Picture Exchange Communication System – sistem komuniciranja pomoću razmene slika)

„Z.Edukativno savetovalište“ želi da vam ponudi mogućnosti stručne asistencije i odmenu u radu sa vašim detetom.

„Z.Edukativno savetovalište“ edukuje nastavnike u osnovnim i srednjim školama na temu „Asperger sindrom“.

„Z.Edukativno savetovalište“ ne postavlja dijagnozu! Mi se zalažemo za strukturnu individualnu pedagogiju, i naš rad je isključivo edukativni i pedagoški.

„Z.Edukativno savetovalište“ ima iza sebe dugogodišnje iskustvo u radu, u švedskoj, sa decom i omladinom koji imaju autizam, kao i iskustvo u edukovanju personala i roditelja.

Pravu pedagogiju mora da karakteriše sledeće:

  1. Pedagogija kod autizma nikad ne biva završena – Ona je u stalnom razvoju u relaciji sa individuom, ali i u relaciji sa novim znanjima o funkcionalnoj smetnji autizma.
  2. Pedagogija mora da bude individualizovana
  3. Pedagogija mora da ima kontinuitet – Horizontalni i vertikalni
  4.          - Horizontalni kontinuitet znači da se pedagogija prostire kroz celu svakodnevicu individue. A to ne znači da pedagogija mora da bude jednaka u svim oblastima. Naprotiv. Međutim, pedagogija u školi, školskom boravku, grupnom stanovanju, kući, u slobodnim aktivnostima mora biti usklađena, a pomoćna sredstva koja pedagogija sadrži su potrebna svim sredinama. Pomoćna sredstva pojašnjavaju ono sa čime individua ima teškoće.
             - Vertikalni kontinuitet – životna perspektiva
                (škola – gimnazija – vlastiti stan – posao)
  5. Pedagogija mora da podrazumeva iskonsko interesovanje za rad sa osobama sa autizmom
  6. Pedagogija mora da podrazumeva razumevanje, poštovanje i poverenje u decu i odrasle osobe sa autizmom sa kojima radimo
  7. Pedagogija mora da bude profesionalna i ima adekvatan način rada koji omogućava pozitivnu sredinu za učenje i razvoj
  8. Planiranje je važan deo pedagogije i pretpostavka je za kontinuitet i profesionalni način rada
  9. Procena je važan faktor pedagogije i daje osnovu za planiranje individualnog razvoja

Nastavni kadar koji radi sa osobama sa autizmom treba da ima sledece pretpostavke:

  1. Rukovodstvo i direktora koji imaju specijalna znanja o funkcionalnoj smetnji autizam – Asperger sindrom
  2. Mogućnost permanentnog sticanja znanja
  3. Znanje o razvoju od detinjstva do odrasle dobi
  4. Znanje o funkcionalnoj smetnji autizma (Asperger sindroma) i o individualnim karakteristikama svakog pojedinacnog đaka sa autizmom
  5. Organizaciju koja dobro funkcioniše
  6. Saradnju sa roditeljima
  7. Spoznaju sebe i svojih vlastitih reakcija
  8. Fleksibilnost mišljenja
  9. Vreme za refleksiju i evaluaciju – osvrt na postignute rezultate